Komentari i mišljenja Vesti 

Digitalna uprava štedi vreme i novac

Pomoćnik ministra za elektronske komunikacije i poštanski saobraćaj Irini Reljin, izjavila je na konferenciji Smart E-Government da digitalna uprava omogućava značajne uštede vremena i novca. „Rasterećenje i građana i administracije koje se na ovaj način postiže, kreira pozitivniju atmosferu u društvu, dok se istovremeno povećava i nivo transparentnosti u radu države i time postiže viši stepen demokratizacije“, rekla je Reljin, podsetivši da su za razvoj novih servisa e-uprave i primenu vodećih tehničkih dostignuća, postavljeni zakonski i strateški temelji na kojima može da raste celokupni sistem e-uprave. „Pravni okvir uspostavljen je…

Read More

Život bez aplikacija: Da li živimo i kada smo offline

Naša svakodnevnica je nezamisliva bez konstantnog korišćenja mobilnog telefona, tableta, a uz njih i mnogobrojnih aplikacija. Buđenje uz alarm sa mobilnog telefona, pogled na displej da vidimo kakvo nas vreme očekuje, pregled dnevnih obaveza na virtuelnom asistentu, čitanje poruka na WhatsUpu, Viberu ili Skypeu, pregled e-mail poruka, plaćanje parkinga korišćnjem aplikacije, naručivanje hrane na pauzi … Zvuči poznato? Da li uopšte možete zamisliti život bez mobilnog telefona? Razvoj aplikacija za mobilne uređaje je postao toliko rasprostranjen, da prosto zapanjuje broj aplikacija koje se svakodnevno pojavljuju na tržištu. Svaki aspekt naših života…

Read More

Beograđanka koja mašine uči da govore

Informatičarka i matematičarka iz Beograda Milica Gašić, dobitnica je prestižne naučne nagrade fondacije Humbolt. Prenosimo intervju koji je DW vodio sa njom o veštačkoj inteligenciji i robotima. Svima su poznati lični asistenti poput Siri ili Alexe koji sve češće pomažu u obavljanju stvari u svakodnevici. No kako su ovi uređaji naučili naš, ljudski jezik? Za to se brinu naučnici poput Beograđanke Milice Gašić. Oni mašine uče da govore i razumevaju – a pre svega da komuniciraju. Milica Gašić doktorirala je na Kembridžu gde je do sada i radila kao docent,…

Read More

Menadžeri proizvoda — ponašajte se kao direktori svog proizvoda

Koja je uloga menadžera proizvoda i kako se ona razlikuje od direktora u jednoj tehnološkoj firmi? O ovome piše Dragan Kovačević iz beogradskog TradeCore-a. Deluje mi da veliki broj ljudi u industriji posmatra posao menadžera/ke proizvoda (Product Manager — PM) ili vlasnika/ce proizvoda (Product Owner – PO) kao ulogu lišenu bilo kakve ozbiljne odgovornosti. Lično se ne slažem sa tim. Kada je u pitanju uspeh proizvoda, menadžer/ka proizvoda nije ništa manje odgovoran/na od direktora iliti CEO-a. Stoga bi PM trebalo da se ponaša na sličan način kao CEO. Započeću ovu diskusiju citiranjem…

Read More
Analize Komentari i mišljenja 

Opasnost zvana IoT

Osvrt na jednu veoma važnu temu Šta je zapravo IoT? Ova kovanica prvi put je upotrebljena 1999. godine, na vrhuncu „dot-com balona”, da bi se opisala mreža na koju će biti povezane sve stvari (izvorno zamišljeno, pomoću RFID tehnologije). Međutim usledilo je pucanje dot-com balona i priča o povezivanju svih stvari je zamrla. Ipak razvojem 3G a zatim i 4G mobilne mreže kao i razvojem mrežne tehnologije koje su postale jeftinije i ekonomičnije u pogledu resursa danas možete koristiti mnoge uređaje preko mreže. Na osnovu svega navedenog mozemo zaključiti da…

Read More

Kako odabrati IT Security rešenje

Na šta treba da obratite pažnju kada birate proizvode za bezbednost vašeg IT sistema IT security tržište nikad nije bilo uzbudljivije, možemo slobodno reći ni haotičnije, nego danas. Nikad nije postojalo toliko različitih pretnji, pa stoga, logično, ni toliko različitih rešenja i toliko security vendora. Poslednjih nekoliko godina u IT security niši učestvuju čak i poznati vendori koji se ranije nisu bavili temom bezbednosti. To nam govori da svi hoće deo ukusnog, isplativog security kolača, ali da li je to dobro za kupce? Kako u takvim okolnostima odabrati pravo rešenje…

Read More
Analize Komentari i mišljenja 

Hakovanje mozga radi manipulacije i krađe memorije: tehnologija za to već postoji, a istraživanje kompanije Kaspersky Lab pokazuje da je ranjiva

U budućnosti će sajber-napadači moći da eksploatišu memorijske implante kako bi krali, špijunirali, promenili ili kontrolisali ljudsku memorju. I dok su najradikalnije pretnje nekoliko decenija daleko, osnovna tehnologija već postoji u obliku uređaja za dubinsku stimulaciju mozga. Naučnici uče kako se uspomene stvaraju u mozgu i kako se mogu ciljati, obnoviti i poboljšati pomoću takvih implantata. Međutim, postoje ranjivosti u povezanom softveru i hardveru koje se moraju rešiti da bismo bili spremni za pretnje koje dolaze u budućnosti, saznajemo u novom izveštaju istraživača kompanije Kaspersky Lab i grupe za funkcionalnu…

Read More
Komentari i mišljenja Vesti 

Domaću platformu za kreiranje video-sadržaja mesečno poseti više od 100.000 korisnika

Svakog meseca broj novih korisnika Videobolta raste za oko 25 odsto. Bilo je leto 2016. godine kada je domaća ekipa pod nazivom Videobolt postala svesna da se nalazimo u trenutku u kom se marketari sve više okreću telefonima i video-sadržaju kao jednom od efikasnijih oblika reklamiranja. Te godine Videobolt je lansiran kao platforma koja spaja one koji se bave video-produkcijom i one kojima je potreban video a nemaju nikakva predznanja o kreiranju video-sadržaja. Prvu ponudu na sajtu činili su intro videi i kratke animacije za različite namene, prvu ciljnu grupu predstavljali su…

Read More
Analize Komentari i mišljenja 

Sledeći predmet koji nam treba u školama je preduzetništvo

Ukoliko želimo da za naredne generacije kreiramo jedno bolje, bogatije društvo, u škole moramo uvesti još jednu ključnu temu pored programiranja — preduzetništvo. Kada je prošle godine najavljeno uvođenje programiranja u Pythonu u osnovne škole bio sam, i ostajem, presrećan, jer nisam mogao da zamislim da bi se tako ispravan i dalekovid korak mogao zaista desiti u Srbiji za mog života. Istovremeno verujem da ukoliko želimo da za naredne generacije kreiramo jedno bolje društvo, bogatije u svakom smislu, u škole moramo uvesti još jednu ključnu temu — preduzetništvo. Današnja zanimanja se…

Read More

Dvojica Beograđana su napravili banku za nemačke firme, a sada su uzeli investiciju od 7 miliona evra

Fintech startap Penta predstavlja digitalnu banku skrojenu prema potrebama malih i srednjih preduzeća i startapa. Berlinsko-beogradski fintech startap Penta, nastao je u maju 2016. godine, a pokrenuli su ga dvojica Beograđana, Lav Odorović i Luka Ivićević. U svoj preduzetnički poduhvat krenuli su sa idejom da izgrade digitalnu banku namenjenu malim i srednjim preduzećima i startapima, koja bi bila skrojena prema njihovim potrebama koje klasične banke nisu ispunjavale. Do sada su stekli više hiljada klijenata i uzeli 10 miliona evra investicija, od čega je poslednja u iznosu od sedam miliona evra realizovana pre…

Read More
error: https://exclusivenews.ogledalo.rs- Content is protected !!